Druga međunarodna konferencija CALT: „Kreativni pristupi učenju i podučavanju”

Početnica za manjinsko hrvatsko školstvo u ugarskom dijelu Podunavlja (vizualno-tekstualna uporišta za početno opismenjavanje učenika u prvim desetljećima 20. stoljeća)

Objavljivanjem školskih priručnika na hrvatskom jeziku u ugarskom dijelu Podunavlja od sredine 19. do prvih desetljeća 20. stoljeća potvrđuje se uključivanje prekograničnih (hrvatskih) autora u pisanje školskih priručnika na hrvatskom jeziku. Hrvatski se jezik time potvrđuje i kao nastavni i kao udžbenički jezik ne samo unutar hrvatskih zemalja, koje su bile pod vlašću Austro-Ugarske Monarhije, nego i izvan hrvatskim granicama omeđenoga prostora. Predmetom je analize Početnica i perva štanka za katoličanske hervatske škole šopronske, mošonske i železanske krajine I. i II. razreda iz 1920. godine. U radu se primjenom deskriptivno-analitičke metode analizira model učenja/poučavanja pisanja slova u nastavi početnog čitanja i pisanja. Predmetom analize bit će vizualna uporišta za početno opismenjavanja učenika (tipografija, grafički elementi oblikovanja, tehnike pisanja slova, grafičko-likovna opremljenost početnice) i tekstualni predlošci za učenje/poučavanje početnog čitanja. Pretpostavka je da su nalog za pisanje Početnice dobili učitelji koji su radili u hrvatskim školama u Zapadnoj Ugarskoj i koji su svojim angažmanom očuvali hrvatsko (manjinsko) školstvo  u  ugarskom dijelu Podunavlja u prvim desetljećima 20. stoljeća. Ovaj znanstveni rad sufinanciran je iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF; izvor 581-institucionalni istraživački projekt „Od reinterpretacije do retrodigitalizacije školskih priručnika na hrvatskom jeziku od sredine 19. do početnih desetljeća 20. stoljeća – ReDiP, broj projekta 581-UNIOS-51”) u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske, financiranog od strane Europske unije – NextGenerationEU.

Ključne riječi: hrvatski jezik u Austro-Ugarskoj Monarhiji, početno opismenjavanje, školski priručnici, tipografija